Članovi udruge:

 

Julija Katić-Stapić

Julija Stapić Katić rođena je 23. rujna 1964. u Zagvozdu, mjestu smještenom u podnožju planine Biokovo. Ljubav prema umjetnosti rodila se još u djetinjstvu prilikom klesanja ljudskih likova u kamenu. Prvu pjesmu, Montenense moj, napisala je s 15 godina na slavonskim ravnicama u nostalgičnim trenucima za rodnim krajem. 2003. godine, na nagovor prijatelja i splitskog glumca Josipa Gende, objavljuje prvijenac zbirke pjesama Montenense moj, 2007. drugu zbirku pjesama, Stina, dok je treća zbirka pjesama osvanula pod nazivom Moje svetosti. Na 16. Raosovim danima, 2009. godine, osvaja drugu književnu nagradu za monodramu Litnja žega, pisanu na pučkom jeziku posvećenu narodu rodnog kraja. Međuostalim, autorica se književno predstavila moliškim Hrvatima u Italiji, hrvatskim iseljenicima u Švedskoj i Udruzi Hrvata Slavonija-Skopje koji su organizirali tematsku književnu večer posvećenu opusu istaknute umjetnice. Pritom je bitno navesti kako Udruga Hrvata Slavonija-Skopje priprema prijevod njezinog prvijenca, Montenense moj, na makedonski jezik. Pisala je za časopise, crkvene zbornike, KLD Rešetari, pogovore i osvrte za zbirke pjesama te predgovore za kataloge, ali i pripremala radove likovnih kolonija za izložbe. Javnosti se slikarstvom predstavila prije dvadeset godina. Iza sebe ima šesnaest samostalnih i preko dvadeset skupnih izložbi. Sudionik je mnogih likovnih kolonija među kojima se nameću kolonije vezane uz Split, Ernestinovo, Hlebine, Knin, Varaždin, Međunarodnu likovnu koloniju Livno i HVIDRA-inu likovnu te kiparsko-slikarsku koloniju. Međunarodna likovna kolonija Repunlika-Sv. Martin na Muri. Članica je Udruge sv. Jure Podstrana, likovne Udruge Art Clissa, Udruge Zagvožđana, Kršćanske humanitarne udruge Putevi milosti, Udruge za promicanje internet umjetnosti i kulture Pelud.Net, Likovna Udruga Republika.Udruga Rešetari. Veliki dio svog rada posvetila je braniteljima, nezbrinutoj djeci te djeci oboljeloj od malignih bolesti. Dobitnica je niza nagrada i priznanja za svoj humanitaran rad. Zadnjih deset godina javnosti se predstavila s kamenim maketama srednjovjekovnih crkvi i kućica, vjernim kopijama spomenutih maketa s područja Imotske krajine i Zagore, a u svrhu skretanja pozornosti na očuvanje kulturno-povijesne baštine koju usko veže uz pokojnog djeda koji je bio graditelj spomenute baštine.